AUTOSAJMOVI, „CONCOURS’D ELEGANCE”, GYMKHANA NA ZAGREBAČKOM ZBORU

  1. Zagrebački zbor u Martićevoj ulici (1909. – 1936.)

„Duga je tradicija sajmovanja u Zagrebu, koja seže duboko u srednji vijek, pa prvi zapisi o sajmovima pokazuju da su se oni održavali u Zagrebu pred punih 875 godina već 1134. godine.

Kralj Bela IV. je 1242. poveljom “Zlatna bula”, proglasio Zagreb slobodnim kraljevskim gradom s pravom održavanja sajmova. Kasnije se to proširilo i na sajam. Sve do sredine 17. stoljeća zagrebački sajmovi održavaju se na prostorima dvaju tradicionalnih središnjih

trgova: – na varoškom trgu pokraj crkve Sv. Marka te na trgu pred utvrdama stolne crkve. Kasnije se veliki godišnji sajmovi, kao i dnevna i tjedna tržišta, sele na novo gradsko središte uz zdenac Manduševac (danas Trg Bana Josipa Jelačića).

Pravi procvat hrvatsko gospodarstvo doživljava 1864. godine, kad je održana Prva dalmatinsko-hrvatsko-slavonska izložba na prostoru današnje zgrade Hrvatskog narodnog kazališta. Nova takva izložba priređena je u Zagrebu 1891. godine. O dometima ove izložbe, koja također zbog sudjelovanja inozemnih izlagača, ima i međunarodno značenje, govori i činjenica da je tu izložbu za vrijeme njezinog dvomjesečnog trajanja posjetilo oko 450 000 osoba (Zagreb u to vrijeme ima samo 40. 000 stanovnika).

Valja zabilježiti i Gospodarsku izložbu iz 1906. Pri čemu je važno naglasiti da su sve tri spomenute izložbe bile preteča osnivanja Zagrebačkog zbora, od kada datira suvremeno organizirano sajmovanje u Zagrebu.

Dana 14.11.1909. godine. grupa hrvatskih gospodarstvenika pokrenula je osnivanje društva Zagrebački zbor sa svrhom da priređivanjem izložbi i velikih sajmova intenziviraju razvoj svih grana industrije i gospodarstva općenito te ujedno podignu promet stranaca u gradu.

Zahvaljujući njima, Zagreb je jedan od pet europskih gradova s najstarijom velesajamskom tradicijom.

Prvi poticaj za održavanje zbora dao je tadašnji gradonačelnik Milan Amruš, koji je dalekovidno, gotovo vizionarski, shvatio veliku njegovu važnost za daljnji razvoj grada, kao i značenje povezanosti grada sa sajmom. Ta značajka ostala je trajna odrednica u odnosima Grada i Zagrebačkog velesajma.

Godine 1914. gradi se veliki paviljon i šest manjih za potrebe Zbora.

Gradska općina je ustupila Zagrebačkom zboru 30.000 m2 zemljišta sa bivšom jašionicom u Martićevoj ulici. Dugo se godina osjećala potreba za većim prostorom. Izložbe su se održavale na ovom prostoru, između Martićeve, Klaoničke i Heinzlove ulice sve do 1936 . godine.

Zahvaljujući upornosti i velikom zalaganju Prvi Zagrebački zbor organiziran je već 1910. godine, a naredne priredbe organizirane su 1911., 1913. i 1914.  Prvi svjetski rat prekinuo je na neko vrijeme organizaciju izložbi, pa je prva poslijeratna izložba održana tek 1922. pod imenom Prvi Zagrebački veliki sajam. Već te godine započelo se s organiziranjem specijaliziranih sajmova i izložbi – Izložba voća i vina, a godinu dana kasnije Izložba cvijeća.

Kao što je poznato, od 11. do 15. listopada 1924. godine, u organizaciji Zagrebačkog Zbora, organizirana je Prva međunarodna izložba automobila u Zagrebu. Izložba je doživjela potpun uspjeh, ponajprije velikim odazivom izlagača, a zatim i neočekivano velikim interesom posjetitelja. Svoje su automobile izložili tada najpoznatiji svjetski proizvođači poput Mercedesa, Daimlera, Fiata, Lancie, Buicka, Lincolna, Diatta, HAG-a, Minerve, Peugeota, Benza, Studbakera, Renaulta, Grafa i Citroena…

Velik je bio i interes posjetitelja. U pet dana koliko je izložba trajala posjetilo ju je osim nekoliko tisuća Zagrepčana i velik broj posjetitelja izvan Zagreba i Hrvatske.

Posebnu zanimljivost izložbi dao je »Concours’d Elegance« – izbor najljepšeg automobila u kojem se ocjenjivala »elegancija linije«, »konfort«, »uređaj«, »odjelo vozača i suvozača«, kao i »harmonija cjelokupnog dojma«. Pravo sudjelovanja imali su svi automobili registrirani prije 1. listopada 1924. godine, a pobijedila je gospođa Dagmar Habsburg s malim otvorenim četverosjedom »Grif i Stift«.

Tradicija izlaganja nastavljena je i održala se sve do danas, pa je tako Zagreb, iako bez proizvodnje automobila stekao dugu i bogatu automobilsku tradiciju.

Već sljedeće godine, 1925. u proljeće, organizira dotad najuspješniji sajam – čak 722 izlagača (domaćih 392 i inozemnih 330) predstavilo se u skučenom prostoru Zagrebačkog zbora u Martićevoj.

Godina 1925. zabilježena je u analima Zagrebačkog zbora kao velika prekretnica. To sjajno razdoblje zaključeno je velikim uspjehom – Zagrebački zbor bio je jedan od ukupno 20 osnivača Međunarodne unije sajmova (UFI -Union desFoiresInternationales), institucije koja danas broji više od 500 članova.

Od 1926. novo je ime Velesajam koji  je 1928. godine posjetilo samo

25.000 posjetioca, a izlagalo je 109 inozemnih i 144 domaća izlagača.

XX jesenski Velesajam  održan je 7. – 16. IX. 1929.godine i prvi put nosi naziv Međunarodni Velesajam.

Proljetni Velesajam 1936. održan je 2. V. – 11. V. kao zadnja izložba u Martićevoj ulici.Ovo je bila specijalna 13 izložba automobila poznatih proizvođača iz Amerike i Europe. Izloženi su bili sportski predmeti, propagandni materijali naših prirodnih ljepota, našeg mora, izložba uređenih stanova, pokućstvo, kuhinje itd. Održana je i modna revija sa kupališnom i ljetnom garderobom.

  1. Zagrebački zbor u Savskoj ulici (1936. -1941.)

Od 1936. izložbe Zbora održavaju se u novom izložbenom kompleksu na Savskoj cesti (danas Studenski centar Sveučilišta u Zagrebu i Tehnički muzej). Novi sajamski prostor kupljen je od tvrtke Bothe i Ehrmann (proizvođač namještaja i potpredsjednik Automoblinog kluba kraljevine SHS). Na novom prostoru uskoro su podignuti izložbeni paviljoni, od kojih je bio impresivan Francuski (1937. arh. Laftaille) od betona, stakla, drva i laganog čeličnog lima te Talijanski (1937. arh. Dante Petronia ) kojeg je krasio 12 metara visoki toranj u rimskom stilu.

Na Zagrebačkom Zboru 1939. održanom od 23. kolovoza, do 4. rujna, ostvaren je prvi televizijski prijenos u ondašnjoj kraljevini Jugoslaviji. Te godine izlagali su i Nizozemci, u okviru njihove izložbe najinteresantniji je bio pokretni televizijski studio kojeg je dopremila tvrtka Philips. Studio se sastojao od dvaju kola (antenska kola i kola za mixturu) i najboljeg aparata koji ima 90 točaka na kvadratnom centimetru. Studio je vodio zagrepčanin ing. E. Rhomberg (predstavnik tvrtke Philips i tehnički savjetnik nizozemske izložbe).

Studio je uživo prenosio nastupe popularnih opernih i zabavnih pjevača, i izazvao ogroman interes Zagrepčana, zbog zategnutih međunarodnih prilika, Philips je naprasno prekinuo izložbu i povukao opremu i ljude prije roka. Posljednja predratna izložba Zagrebačkog zbora, održana je u jesen 1941., ali u otežanim prilikama, sa smanjenim brojem međunarodnih izlagača. Godine 1941. vladale su ratne prilike, u travnju njemačka i hrvatska vojska ušle su u prostorije Zagrebačkog zbora i koristile ga za svoje potrebe pa je tako iduća velesajamska izložba organizirana tek u listopadu 1945. godine, kada je organiziran Velesajam uzoraka.

Društvene promjene nakon 1945. odrazile su se i na njegovu organizaciju te je 1946. preimenovan u Zagrebački velesajam. Odlukom Izvršnog odbora Gradskog Narodnog Odbora od 22. veljače 1946.

raspušten je Zagrebački zbor, a imovina je stavljena na raspolaganje Gradskom Narodnom Odboru. Od 1910.- 1941. priređena su 34 međunarodna sajma i 37 raznih izložaba, ukupno 71 priredba. Glavna atrakcija sajma bila je izložba automobila kao jedne od najelitnijih gospodarstvenih grana  onog doba. Na sajmu su izlagali već spomenuti najpoznatiji evropski i svjetski proizvođači automobila.”20

  1. Matko RAKO, prof., arhivist specijalist, državni arhiv, 2005, Sumarni inventar

fonda ,HR – DAZG – 251, ZAGREBAČKI ZBOR (1909. – 1945.)

http://arhinet.arhiv.hr/_Pages/PdfFile.aspx?Id=702,

Vezane novosti