Izvor: Internet
Prvo organizirano automobilsko natjecanje zabilježeno je kao “test pouzdanosti” koje je 1894. održano na relaciji od Pariza do Rouena u Francuskoj. Tada zahtjevna udaljenost od oko 80 km (50 milja), donjela je pobjedu najboljem koji se kretao s prosječnom brzinom od 16,4 km/h (10,2 mph).
Godine 1895. održana je prva prava automobilistička utrka u Francuskoj na relaciji Pariz – Bordeauxa – Pariz u dužini od 1178 km. Sudjelovalo je 26 automobila, a pobijedio je Jules-Albert de Dion u parnom vozilu vlastite proizvodnje.
![](https://www.hros.hr/wp-content/uploads/2023/08/Les_ancetres_aux_Usines_de_Dion-Bouton_6_-_M._Bouton_et_M._le_Cte_de_Chasseloup-Laubat_en_dog-car_a_vapeur_1885-1-1024x657.jpg)
Budući da je bila riječ o sportskom automobilističkom natjecanju i tada prestižu između proizvođaća parnih ili benziskih agregata pala je odluka sudačkog žiria, pobjednikom je na kraju proglašen – trećeplasirani vozač!
Émile Levassor, automobilom vlastite konstrukcije, Panhard & Levassor, prevalio je put za 48 sati i 47 minuta (šest sati ispred drugoplasiranog!), ostvarivši prosječnu brzinu od 24,2 km/h. No nastupao je u automobilu sa samo dva sjedala, a po propozicijama utrka je bila raspisana za četverosjede.
![](https://www.hros.hr/wp-content/uploads/2023/08/Phaeton_Peugeot_Type_7_4_places_dIsaac_et_Paul_Koechlin_de_Valentigney_a_moteur_Daimler_3_HP_3-4_au_depart_de_Paris-Bordeaux-Paris.jpg)
Pobjednikom je proglašen Paul Koechlin, koji je za volanom automobila Peugeot stigao 11 sati kasnije! Uz proglašeno službebno osvojenim prvim mjestom uručena mu je nagrada od 31.500 francuskih franaka.
Automobilizam u Hrvatskoj išao je ukorak s razvitkom sportskog automobilizma u Europi. Već osam godina poslije prve automobilističke utrke ikad održane, travnja 1902. kroz Hrvatsku prolazi dionica automobilističke utrke Nica – Opatija. Jedanaest godina poslije osnivanja prvog automobilističkog kluba u Europi i na svijetu, francuskog L’Automobile Club de France, u Zagrebu je osnovan Prvi hrvatski automobilni klub, a 1907. u Splitu Auto-club Spalato. Nadnevak koji se uzima za početak djelovanja automobilističkog strukovnog saveza u Hrvatskoj je 13. travnja 1912. kad je pri Hrvatskome športskom savezu osnovana Sekcija za automobilizam. Prva automobilistička utrka za Prvenstvo Hrvatske i Slavonije održana je 8. rujna 1912. godine na relaciji Zagreb – Varaždin – Zagreb.
![](https://www.hros.hr/wp-content/uploads/2023/08/1910-Vanderbilt-Cup-Race-automobile-goggles-1024x694.jpg)
Već siječnja 1914., dok su automobili bili još uvijek velika rijetkost u Hrvatskoj, već je Hrvatska imala prvo stručno glasilo automobilističke športske grane, Hrvatski automobilni list, čiji je izdavač bio Prvi hrvatski automobilni klub. U dijelovima Hrvatske u Kraljevini SHS djeluje zagrebačka sekcija Automobilskoga kluba Kraljevine SHS. Poslije 1945. ujedinjen je rad automobilističkim i motociklističkim klubovima u Hrvatskoj. Od 1946. do 1977., održavala se Velika nagrada Jadrana na stazi Preluk u Opatiji, najveće automobilističko natjecanje u Hrvatskoj. Od 1948. djeluje jedinstveni Auto-moto savez Hrvatske koji pokriva automobilistički i motociklistički sport. 1975. uređeno je trkalište Glavica kraj Požege, a na Grobničkom polju kod Rijeke godine 1978. izgrađena je najveća kružna staza u Hrvatskoj, automotodrom Grobnik. 5. listopada 1991. osnovan je Hrvatski auto i moto športski savez, član FIA-e od 1992. godine. Automobilistički i karting savez odvojili su se od motociklističkoga saveza te je u Zagrebu 1997. osnovan Hrvatski auto i karting savez. U samostalnoj Hrvatskoj hrvatski automobilisti postigli su najveće međunarodne uspjehe, prije svih Niko Pulić, višestruki europski brdski automobilistički prvak 1999. – 2002. i 2007. godine.
![](https://www.hros.hr/wp-content/uploads/2023/08/tomos-susret-ist.webp)
Proslavljeni Niko bio je ove godine gost na 2. Tomos susretu u Ogulinu kojega je organizirao tamošnji Oldtimer klub.