Izvor: Internet
Prvo organizirano automobilsko natjecanje zabilježeno je kao “test pouzdanosti” koje je 1894. održano na relaciji od Pariza do Rouena u Francuskoj. Tada zahtjevna udaljenost od oko 80 km (50 milja), donjela je pobjedu najboljem koji se kretao s prosječnom brzinom od 16,4 km/h (10,2 mph).
Godine 1895. održana je prva prava automobilistička utrka u Francuskoj na relaciji Pariz – Bordeauxa – Pariz u dužini od 1178 km. Sudjelovalo je 26 automobila, a pobijedio je Jules-Albert de Dion u parnom vozilu vlastite proizvodnje.
Budući da je bila riječ o sportskom automobilističkom natjecanju i tada prestižu između proizvođaća parnih ili benziskih agregata pala je odluka sudačkog žiria, pobjednikom je na kraju proglašen – trećeplasirani vozač!
Émile Levassor, automobilom vlastite konstrukcije, Panhard & Levassor, prevalio je put za 48 sati i 47 minuta (šest sati ispred drugoplasiranog!), ostvarivši prosječnu brzinu od 24,2 km/h. No nastupao je u automobilu sa samo dva sjedala, a po propozicijama utrka je bila raspisana za četverosjede.
Pobjednikom je proglašen Paul Koechlin, koji je za volanom automobila Peugeot stigao 11 sati kasnije! Uz proglašeno službebno osvojenim prvim mjestom uručena mu je nagrada od 31.500 francuskih franaka.
Automobilizam u Hrvatskoj išao je ukorak s razvitkom sportskog automobilizma u Europi. Već osam godina poslije prve automobilističke utrke ikad održane, travnja 1902. kroz Hrvatsku prolazi dionica automobilističke utrke Nica – Opatija. Jedanaest godina poslije osnivanja prvog automobilističkog kluba u Europi i na svijetu, francuskog L’Automobile Club de France, u Zagrebu je osnovan Prvi hrvatski automobilni klub, a 1907. u Splitu Auto-club Spalato. Nadnevak koji se uzima za početak djelovanja automobilističkog strukovnog saveza u Hrvatskoj je 13. travnja 1912. kad je pri Hrvatskome športskom savezu osnovana Sekcija za automobilizam. Prva automobilistička utrka za Prvenstvo Hrvatske i Slavonije održana je 8. rujna 1912. godine na relaciji Zagreb – Varaždin – Zagreb.
Već siječnja 1914., dok su automobili bili još uvijek velika rijetkost u Hrvatskoj, već je Hrvatska imala prvo stručno glasilo automobilističke športske grane, Hrvatski automobilni list, čiji je izdavač bio Prvi hrvatski automobilni klub. U dijelovima Hrvatske u Kraljevini SHS djeluje zagrebačka sekcija Automobilskoga kluba Kraljevine SHS. Poslije 1945. ujedinjen je rad automobilističkim i motociklističkim klubovima u Hrvatskoj. Od 1946. do 1977., održavala se Velika nagrada Jadrana na stazi Preluk u Opatiji, najveće automobilističko natjecanje u Hrvatskoj. Od 1948. djeluje jedinstveni Auto-moto savez Hrvatske koji pokriva automobilistički i motociklistički sport. 1975. uređeno je trkalište Glavica kraj Požege, a na Grobničkom polju kod Rijeke godine 1978. izgrađena je najveća kružna staza u Hrvatskoj, automotodrom Grobnik. 5. listopada 1991. osnovan je Hrvatski auto i moto športski savez, član FIA-e od 1992. godine. Automobilistički i karting savez odvojili su se od motociklističkoga saveza te je u Zagrebu 1997. osnovan Hrvatski auto i karting savez. U samostalnoj Hrvatskoj hrvatski automobilisti postigli su najveće međunarodne uspjehe, prije svih Niko Pulić, višestruki europski brdski automobilistički prvak 1999. – 2002. i 2007. godine.
Proslavljeni Niko bio je ove godine gost na 2. Tomos susretu u Ogulinu kojega je organizirao tamošnji Oldtimer klub.
